Programi

U vrtiću se provode redoviti jaslički i vrtićki programi, program za djecu s teškoćama, program predškole, Montessori program, katoličko-vjerski program te kraći program za potencijalno darovitu djecu.

Programi

U vrtiću se provode redoviti jaslički i vrtićki programi, program za djecu s teškoćama, program predškole, Montessori program, katoličko-vjerski program te kraći program za potencijalno darovitu djecu.

Redoviti programi

Redoviti programi se provode kao cjelodnevni (10-satni) programi koji počinju s radom u 6,30 sati te poludnevni (5,5-satni) programi koji počinju s radom u 7,30 sati. Skupine se dijele prema kronološkoj dobi djeteta na jasličke skupine (djeca od 1. do 3. godine) i vrtićke skupne (djeca od 3. godine do polaska u školu).

Jaslički program se provodi u Crikvenici, Jadranovu i Selcu. Cjelodnevni vrtićki program se provodi u svim objektima, a poludnevni u Crikvenici i Jadranovu.

Ciljevi redovitih programa su osiguranje dobrobiti za dijete, cjelovit razvoj, odgoj i učenje djeteta te razvoj kompetencija.

Sve sobe dnevnih boravka su općom i didaktičkom opremom prilagođene potrebama programa, a djeca mogu, ovisno o organizaciji aktivnosti, koristiti i druge prostore vrtića.

Dolazak djece u vrtić je fleksibilan, roditelji mogu dovesti i odvesti dijete iz vrtića tijekom radnog vremena skupine. Na početku i kontinuirano tijekom pedagoške godine se ispituju potrebe djece za popodnevnim odmorom. Djeci koja nemaju potrebe za odmorom se omogućava igra u sobi dnevnog boravka. Ukoliko imaju interes, djeca mogu (uz dogovor i nadzor odgajatelja) posjećivati i druge odgojno-obrazovne skupine.

Vjerski program je cjelodnevni redoviti vrtićki program u kojem su integrirani elementi katoličko-vjerskog odgoja. Program provode posebno educirane odgojiteljice koje su završile teološko-katehetsko doškolovanje za vjerski odgoj djece predškolske dobi. Cilj katoličko-vjerskog odgoja je odgajati religioznu dimenziju djeteta i oplemeniti ju za jedine ljudske vrijednosti: savjest, intelekt, karakter, vjeru, ljubav, nadu i osobnost. Program se provodi u vrtiću u Crikvenici.

Program za djecu s teškoćama

Program se ostvaruje u cjelodnevnom trajanju zbog potrebe za stručnim individualnim radom (defektološki tretman, fizikalna terapija) za djecu s teškoćama, a koji se ne može ostvariti u redovitim programima. U program se uključuju djeca s većim utjecajnim teškoćama u razvoju. Osnovna premisa programa je inkluzija.

Inkluzija omogućuje djetetu s teškoćama mogućnost promatranja i oponašanja dobrih modela učenja te životnih interakcija s djecom koja nemaju teškoća. Takav pristup u svakodnevnim životnim situacijama i planiranim situacijama učenja omogućuje svoj djeci, a naročito djetetu s teškoćama u razvoju, razvoj osobnih kompetencija koje mu pomažu da živi kvalitetnim životom u okolnostima koje čine odrastanje.

Program za djecu s teškoćama

U rad programa uključen je tim stručnjaka: defektolog-odgojitelj, odgojitelj, pomoćni radnik za skrb, pratnju i njegu, stručni tim vrtića i vanjski suradnici (liječnik pedijatar i fizijatar). Liječnik fizijatar se jednom mjesečno uključuje u rad programa na način da prati status djeteta u domeni svoje specijalizacije te sugerira odgojiteljima i roditeljima način rada s djetetom.

Cilj programa je osigurati uvjete koji će djeci s teškoćama omogućiti usvajanje novih znanja, vještina, vrijednosti i stavova, odnosno kompetencija s naglaskom na razvoj inovativnosti, stvaralaštva, rješavanja problema, razvoj kritičkog mišljenja, poduzetnosti, informatičke pismenosti i socijalnih kompetencija, a sve u skladu s njihovim potrebama, individualnim mogućnostima i interesima.

Osnovne zadaće programa su ublažavanje posljedica primarne teškoće u razvoju djeteta te sprečavanje nastajanja sekundarnih teškoća, poticanje razvoja kompetencija koje će djeci omogućiti maksimalnu samostalnost, pripremanje djece za uspješno uključivanje u daljnje obrazovanje te u konačnici podizanje kvalitete života djeteta, ali i obitelji.

Radi zadovoljavanja potreba djece za igrom, istraživanjem, socijalnom interakcijom, rehabilitacijskim i habitacijskim tretmanom prostor je strukturiran tako da omogućuje svoj djeci slobodan izbor aktivnosti i individualni rad. Program je obogaćen floortime pristupom u radu s djecom.

Program predškole

Program predškole je obvezan za svu djecu u godini prije polaska u školu. Provodi se kao kraći program za djecu koja ne pohađaju vrtić, odnosno kao integrirani program za djecu koja ga pohađaju. Kraći program predškole se organizira od 1. veljače do 31. svibnja u trajanju od 2,5 sata dnevno.

Prema preporuci Ministarstva znanosti i obrazovanja djeca s teškoćama i djeca pripadnici romske nacionalne manjine se mogu upisati u program predškole dvije godine prije polaska u školu.

Cilj programa predškole je osigurati uvjete koji će djeci omogućiti usvajanje novih znanja, vještina, vrijednosti i stavova, odnosno kompetencija s naglaskom na razvoj inovativnosti, stvaralaštva, rješavanja problema, razvoj kritičkog mišljenja, poduzetnosti, informatičke pismenosti i socijalnih kompetencija.

Osnovna zadaća programa predškole je razvijanje i unaprjeđivanje tjelesnih, emocionalnih, socijalnih i spoznajnih potencijala djeteta te poticanje komunikacijskih vještina potrebnih za nove oblike učenja.

Programom predškole se indirektno kroz igru potiču i osnažuju kompetencije važne za cjeloživotno učenje: komunikacija na materinskom jeziku, elementarna komunikacija na stranim jezicima, motoričke kompetencije, matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju, digitalna kompetencija, učiti kako učiti, socijalna i građanska kompetencija, kulturna svijest i izražavanje, inicijativnost i poduzetnost.

Kraći program predškole je besplatan za djecu koji imaju prebivalište ili boravište u Gradu Crikvenici.

Male mudre sove

Program je namijenjen potencijalno darovitoj djeci, u dobi od navršene treće godine do polaska u školu. Identifikaciju potencijalno darovite djece provode odgajatelji, roditelji i stručni tim vrtića. Prije upisa u skupinu potrebno je provesti testiranje sposobnosti od strane psihologinje vrtića. Program se provodi od studenog do kraja svibnja jednom tjedno u trajanju od 90 minuta.

Voditeljica programa je odgajateljica educirana za rad s darovitima. Psihologinja i odgojiteljica surađuju oko planiranja odgojno-obrazovnih aktivnosti te izrade i evaluacije individualnog programa za svako dijete.

Male mudre sove

Ciljevi programa su:
– primjereno poticanje razvoja osobnosti, specifičnih interesa i sposobnosti potencijalno darovite djece
– poticanje što većeg stupnja ostvarivanja svih djetetovih potencijala uz poštivanje individualnosti djeteta
– pružanje pomoći i potpore roditeljima potencijalno darovite djece u prepoznavanju i poticanju njihovih specifičnih sposobnosti, vještina i potreba.

Svaka dva mjeseca voditelj zajednički evaluiraju ostvarenje individualnog plana za svako dijete i prema potrebi ga modificiraju. Voditelj programa i psiholog se kontinuirano usavršavaju u području rada s darovitom djecom.

U programu se provode aktivnosti koje potiču aktivno učenje, kreativno mišljenje i višu razinu misaonih procesa:

– logičko-kombinatoričke aktivnosti (igre koje pružaju mogućnost kombiniranja, “mozgalice”, pitalice)
– istraživačke igre i pokusi (aktivnosti s materijalima za pokuse s vodom, zrakom, magnetima, svjetlom, težinom, slobodnim padom, kosinama i sl.)
– edukativne igre na računalu
– igre za poticanje matematičkih i predčitalačkih vještina
– zahtjevne stolne i didaktičke igre (memory, puzzle, slagalice)
– tematske cjeline – projekti (produbljivanje dječjih interesa i spoznaja – individualno i zajedničko)
– igre za kreativno mišljenje i divergentnu produkciju (izumi, stvaranje priče, predviđanje ishoda, što sve može biti neobično, smišljanje različite uporabe predmeta, smišljanje objašnjenja)
– raznovrsne igre kreativnog izražavanja i stvaranja (igre uloga, igre pokretom, druge igre neoblikovanim materijalom)
– igre za poticanje socio-emocionalnog razvoja (prepoznavanje emocionalnog doživljaja, izražavanje emocionalnog doživljaja na prihvatljiv način, poticanje suradnje, odgovornosti, samodisciplini i ustrajnosti u radu).

daroviti

Montessori program

Montessori program

Montessori program se provodi u područnom objektu Jadranovo od pedagoške 2018./19. godine u mješovitoj 5,5-satnoj vrtićkoj odgojno-obrazovnoj skupini. U sljedeće dvije godine planirano je program uvesti i u ostale dvije skupine (10-satna vrtićka i 10-satna jaslička).

Montessori pedagogija je alternativni model odgoja i obrazovanja djece utemeljen na učenju Marije Montessori prema kojem je promatranje djece ključno u cilju shvaćanja djetetovih mogućnosti i sagledavanju potreba u samostalnom razvoju.

Posebnu pozornost pridaje dječjoj individualnosti, samomotivaciji, dječjoj sposobnosti samorazvoja i usavršavanja vlastitih sposobnosti te razvijanju urođenih potencijala. Pristup djetetu i njegovim potrebama jedinstven je i usmjeren razvoju vještina i znanja djeteta potrebnih za njegovo buduće sudjelovanje u društvu kao odrasle osobe.

Specifična metoda rada i sredstva Marije Montessori omogućuju djetetu steći iskustva koja su temelj budućeg razvoja: usklađenost pokreta-spretnost, koncentraciju, sposobnost slobodnog izbora, volju, ustrajnost u radu, red i unutrašnju motivaciju, govorne sposobnosti, intelektualne sposobnosti, pozitivne osobine ličnosti, volje i karaktera.

Montessori metoda ostvaruje se kroz plan i program uz pomoć posebno izrađenog didaktičkog materijala. Pomno osmišljena poticajna okolina omogućava djetetu da slobodno razvija svoje potencijale i zadovoljava svoje potrebe. Ova pedagogija u potpunosti uvažava dječju individualnost što se može zaključiti i iz osnovne ideje vodilje Marije Montessori: “Pomozi mi da to učinim sam”.

Program je verificiran u siječnju ove godine, tj. Dječji vrtić Radost dobio je suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja na poludnevni alternativni program odgojno-obrazovnog rada prema koncepciji Marije Montessori za djecu predškolske dobi.

Montessori program

Dio odgajatelja područnog objekta Jadranovo je prethodnih godina pohađao bazičnu edukaciju iz Montessori pedagogije te su se u rad postepeno unosili elementi i materijali Montessori programa. Pedagoške 2017./18. godine tri odgajateljice su krenule na Montessori edukaciju u Stručno razvojni centar Srčeko u Zagrebu. U rujnu ove godine dvije su odgajateljice dobile diplomu o završenom specijaliziranom jednogodišnjem programu iz područja Montessori pedagogije. U planu je Montessori edukacija rad s djecom u dobi od 3 do 6 godine za još dvije dvije odgajateljice i jednog pedagoga, te Montessori edukacija za rad s djecom u dobi 0 do 3 godine za tri odgajateljice.

Montessori program
Kako djetetu olakšati prvi susret s vrtićem?

Odlazak u vrtić ili jaslice uglavnom je prvo odvajanje djeteta od roditelja, osobito majke, na dulje vrijeme. Istovremeno, to je i prvi susret s većim brojem nepoznatih osoba. Često je ovo traumatična situacija, kako za dijete, tako i za roditelje jer je ispunjena strahom od odvajanja i naporima da se dijete prilagodi novoj situaciji.

Dolaskom djeteta u odgojnu skupinu mijenja se njegov način protivljenja. Dijete upoznaje skupinu djece, uspostavlja socijalne kontakte, razvija komunikaciju s drugom djecom i odgojiteljima.

Najveći dio dijete plače ili na neki drugi način protestira iskazujući svoju tugu zbog razdvajanja. Djeca osjećaju tzv. separacijsku anksioznost. Ona teško shvaćaju da će se roditelji vratiti, osjećaju se ostavljenima.

Za roditelje je najvažnije znati da je malo separacijske anksioznosti normalno. Takvo dječje ponašanje zapravo nam pokazuje da dijete i roditelj imaju dobru i kvalitetnu vezu. Odnosno, da su razvili kvalitetnu povezanost.

Način na koji će se dijete prilagođavati ovisi o individualnim osobinama, stupnju njegova razvoja, dobi djeteta, stanju djetetova zdravlja i/ili obiteljskoj atmosferi u kojoj dijete protivi.

Teže se prilagođavaju novoj okolini emocionalno labilna djeca, nesamostalna i egocentrična djeca te djeca koja od ranije imaju negativnih iskustava u odvajanju od roditelja.

roditelj

Tri su osnovna tipa adaptacije:
1. LAKA ADAPTACIJA
2. ADAPTACIJA SREDNJE TEŽINE
3. TEŠKA ADAPTACIJA

LAKA ADAPTACIJA

Normalna reakcija na promjenu okoline kod djece koja imaju optimalne odgojne uvjete i koja su uspostavila sigurnu i stabilnu emocionalnu vezu s roditeljima; kod takve djece sve reakcije i promjene u ponašanju normaliziraju se tijekom 10 – 15 dana boravka u vrtiću – jaslicama.

ADAPTACIJA SREDNJE TEŽINE

Promjene u ponašanju su produljene i stabiliziraju se do 30 dana boravka u vrtiću/jaslicama.

TEŠKA ADAPTACIJA

Dugotrajniji i naporniji poremećaj ponašanja koji može trajati 2 – 6 mjeseci; često je kod takve djece prisutno više nepovoljnih faktora koji produžuju razdoblje adaptacije (oboljevanje, nepovoljni obiteljski uvjeti uz neprimjerene odgojne utjecaje i dr.).

Najveći broj djece prođe proces adaptacije bez većih poremećaja ponašanja, a samo mali broj prolazi teži oblik adaptacije.

Neka su djeca sklona reakcijama na fiziološkom planu: odbijanje hrane, odbijanje spavanja, probavne smetnje, često obolijevanje, a druga reakcijama u ponašanju (plač, agresivnost, povučenost). Jedna od mogućih reakcija je tzv. regresija, što znači da će se kod djeteta pojaviti oblici ponašanja koji su karakteristični za raniju, već savladanu fazu razvoja (npr. dijete ponovo počne mokriti u krevet, sisati prst, tražiti dudu i sl.). Sva ta ponašanja normalna su u fazi adaptacije. Ona slabe i nestaju brzinom kojom se dijete prilagođava okolini i uspostavlja socio-emocionalne odnose sa odgojiteljem.

Potrebno je upozoriti da adaptacija nije gotova kada dijete prestane plakati, već kada dijete počne spontano izražavati svoje osjećaje, misli i sposobnosti. Zbog toga posebnu pažnju treba obratiti i na povučenu djecu koja ne pokazuju vlastitu inicijativu.

Kako pomoći djetetu u prilagodbi na vrtić?
  • u roditeljskom domu treba govoriti o vrtiću, češće do njega prošetati, boraviti na dječjem igralištu ili parku ispred vrtića, osobito u vrijeme dok se tamo igraju druga djeca
  • sačuvajte dva do tri dana godišnjeg odmora i provedite ih u odgojnoj skupini zajedno sa svojim djetetom, ostanite s njime dok se ne privikne na nove osobe i prostor
  • priopćite odgojiteljima nadimak ili ime od milja vašeg djeteta; ako ga odgojitelj tako zazove lakše će uspostaviti odnos
  • dajte odgojitelju vašu sliku ili sliku obitelji kako bi je pričvrstio na pano u sobi, jer će se trenucima žalosti dijete lakše utješiti gledajući je
  • upoznajte odgojitelja s posebnostima vašeg djeteta: ritualima, načinima hranjenja
  • ako dijete želi, dopustite mu da u vrtić ponese svoj najmiliji predmet – tješilicu
  • pokažite da ga volite, recite mu da ga volite i da ste mirni i veseli što je vaše dijete u vrtiću
  • nakon odlaska iz vrtića pitajte ga i pažljivo poslušajte o tome kako je proveo dan
  • podržite interes djeteta kada počne pričati o vrtiću, drugoj djeci, o tetama ili igračkama
  • ne omalovažavajte poteškoće u adaptaciji, ne rugajte mu se, sada ste svojem djetetu potrebniji nego ikada, posvetite mu svoje slobodno vrijeme, budite mu partner u igri, povedite ga u šetnju, razgovarajte
  • vodite računa da dijete ima red u rasporedu aktivnosti kod kuće (vrijeme obroka, igre, šetnje, odlazak na počinak); za dijete sve što je trajno i bez iznenađenja ima svojstvo umirivanja
  • ne bježite od djeteta, budite iskreni, uvijek dijete pozdravite, recite mu da ga volite i kada ćete doći (npr. nakon ručka ili spavanja), održite svoju riječ
  • ne govorite pred djetetom o svojim strahovima, strepnjama i negativnim osjećajima, dijete osjeća vaše strahove i to može povećati osjećaj separacijske anksioznosti
  • rastanke učinite kratkim i slatkim, dugi rastanci pokazuju djetetu da ste neodlučni u odluci da ono ostane bez vas
  • ako Vam je preteško “odraditi” odvajanje ili imate osjećaj da vam situacija izmiče kontroli, zamolite nekog drugog člana obitelji da on “odradi” adaptaciju
  • u slučaju da problemi adaptacije traju duže od 3 do 4 tjedna obratite se stručnoj službi vrtića za pomoć, pogotovo ako dijete i nakon tog razdoblja odbija jesti ili spavati, kod kuće jako loše spava ili ste primijetili bitne promjene u njegovu ponašanju koje vas zabrinjavaju
Kako ostvariti dobru suradnju s vrtićem?

Svaki odnos do kojeg nam je stalo traži puno truda od obje strane. Tako je i sa odnosom s osobom koja brine o vašem djetetu dok vi radite. Najčešće su to odgojitelji u jaslicama ili vrtiću. Ključ uspjeha u održavanju dobre komunikacije roditelja i vrtića je u stalnoj i otvorenoj komunikaciji.

Osnovne informacije o vrtiću dobiti ćete na prvom roditeljskom sastanku za roditelje novoupisane djece u lipnju na kome će vam ravnateljica i članice stručnog tima ukratko predstaviti vrtić, upoznati vas sa programima i načinom rada, cijenama i olakšicama, zdravstveno-higijenskim uvjetima, prehranom, protokolima postupanja i sigurnosnim programima. Također, dobiti ćete osnovne savjete kako lakše prebroditi period adaptacije.

Na inicijalnom intervjuu s članom stručnog tima roditelj daje najveći dio novih informacija o djetetu. Prilika je to u kojoj možete reći osnovne informacije o zdravstvenom stanju djeteta, navikama kod spavanja, hranjenja, obiteljskoj situaciji i sl. U razgovoru s članovima stručnog tima razradit ćete individualni plan adaptacije i dogovoriti se o prilagodbi u skladu sa specifičnim potrebama vašeg djeteta.

Na prvom roditeljskom sastanku za svu novoupisanu djecu upoznati ćete odgojitelje svoga djeteta koje će vam postati partneri u odgoju djece. Vaša daljnja komunikacija u vrtiću (jaslicama) najviše će biti usmjerena prema njima. S odgojiteljima ćete najčešće komunicirati na početku ili na kraju radnog dana. Takvi dnevni kontakti, ma koliko oni bili ubrzani, omogućuju roditelju i odgojitelju mogućnost za podjelu informacija o djetetu i stvaraju temelj za razgovor s djetetom o danu provedenom u vrtiću.

Putem oglasne ploče ili mrežnih stranica vrtića redovito ćete biti obaviješteni o događanjima u vrtiću, što vam omogućuje aktivno sudjelovanje i uključivanje u rad vrtića. Individualni razgovori s odgojiteljima, nakon radnog vremena skupine, omogućiti će vam cjelovitiji uvid u aktivnosti i interese Vašeg djeteta.

Da bi suradnja roditelja i vrtića bila što bolja poželjno je da roditelj ispunjava svoje obaveze:
– kao roditelj djeteta dužni ste poštivati ugovor koji ste potpisali s vrtićem
– na Vama je da se brinete da je rezervna odjeća u ormariću djeteta, da donosite pelene, vlažne maramice i sl. potrepštine u skladu s dogovorom koji imate s vrtićem
– Vaša obaveza je da dijete dovodite i odvodite u propisano radno vrijeme vrtića
– potrebno je nazvati ako smatrate da nećete stići na vrijeme
– u slučaju da vam radno vrijeme vrtića ne odgovara potrebno je o mogućim promjenama razgovarati s ravnateljem
– roditelji su dužni javiti svaki dulji izostanak djeteta i u slučaju bolesti pri ponovnom polasku u jaslice/vrtić donijeti liječničku potvrdu (ispričnicu)
– obavijestite odgojitelje o zdravstvenom stanju djeteta, mogućim terapijama i/ili kontraindikacijama, posebno alergijama i sl.
– potrebno je obavijestiti odgojitelje o svakoj promjeni adrese, telefonskog broja, mjesta rada roditelja i sl.
– poželjno je da obavijestite o svakoj promjeni u obiteljskoj dinamici, ponašanju djeteta i sl.
– Vaša je dužnost da održavate svakodnevnu komunikaciju s odgojiteljima
– Vaša je obaveza i sudjelovanje na roditeljskim sastancima, zajedničkim izletima i radionicama u organizaciji vaše skupine
– u slučaju potrebe razvojna služba može vas pozvati u savjetovalište, Vaša je dužnost odazvati se
– u slučaju bolesti djeteta potrebno je da dijete ne dolazi u jaslice/vrtić do njegova ozdravljenja, a ako se bolest djeteta primijeti dok je u jaslicama/vrtiću važno je da što prije dođete po dijete po pozivu medicinske sestre i omogućite mu primjerene uvjete za oporavak
– vrlo je važno da obavijestite odgojitelja o svakoj promjeni osoba koje će dovoditi ili uzimati dijete.

Što kažu istraživanja o razvoju djece u dobno mješovitim skupinama?

Osnovni cilj zašto se organiziraju skupine u kojima borave djeca različite dobi je da se odgojno-obrazovni proces očisti od rigidnih pretpostavki o sposobnostima djeteta (koje su pretežno podcjenjivale sposobnosti djece) i da se rad organizira na način na koji djeca najbolje uče.

U dobno ujednačenim skupinama se pretpostavlja da postoji prosječno dijete određene dobi za kojeg je i program kao takav napravljen. Problem je u tome što takvo prosječno dijete zapravo ne postoji i program koji djeluje savršeno na papiru u stvarnosti se teško realizira. Posebno je teško ako program, koji je dobno određen, provodi odgojitelj koji voli ex cathedra rad, a koji ne da nije prilagođen djeci predškolske dobi već u njih može izazivati i otpor prema boravku u vrtiću.

Nekadašnja praksa u vrtićima je poticala učenje slično učenju u školama – odgojitelj određuje djeci što i kako će raditi potičući jedno rješenje kao najbolje. U dobno jedinstvenim skupinama najčešće se program nudi cijeloj skupini djece i prvenstveni zadatak odgojitelja je provođenje programa.

No, znanstvene spoznaje razvojne i kognitivne psihologije dokazale su da djeca do osme godine života najbolje uče kombinirano od djece i odrasle osobe. Uspješnije uče kad su im zaposlene ruke i kad im se pruža konkretno iskustvo kroz bogatstvo materijala i poticaja.

U mješovitim skupinama program se prilagođava svakom djetetu, a tek onda skupini. Odgojitelji poštuju tipični razvojni ciklus djeteta (dobnu primjerenost), ali isto tako poštuju svako dijete kao individuu. Mješovite skupine prilagođene su svoj djeci, razvijaju klimu u kojoj su djeca više uzbuđena, motiviranija, željna preuzimanja intelektualnog rizika i spremnija doći u vrtić.

Istraživanja pokazuju da su pobornici mješovitih skupina na pravom putu. Larry Cuban sa Stenfordskog sveučilišta napominje da su problemi koje imamo u obrazovanju direktno povezani sa strukturom kako su ustanove organizirane. “Ustanove su strukturirane poput tvornica u kojima se očekuje da djeca uzimaju strukturirane materijale i daju uniformirane rezultate”. U svom radu on naglasak stavlja na promjenu najvažnije jedinice ustanove – obrazovne skupine koja bi trebala biti mješovite po dobi. “Skupine u kojoj djeca brinu jedna za drugu, uče jedni druge, uče jedni od drugih, jačaju dječje samopoimanje jer svako dijete može doprinijeti skupini na svoj način”.

Američka istraživanja pokazuju da Cuban ima pravo. Iz mnogih je studija vidljiv različiti pozitivni efekt boravka djece u mješovitim skupinama, posebno u znanju i savladavanju društvenih vještina.

Pregled 18 studija koje se bave uspjesima djece u mješovitim skupinama navodi da su ta djeca uspješnija u akademskim vještinama, imaju jače samopouzdanje, bolje razvijene socijalne vještine te bolji odnos prema vrtiću, a kasnije i školi. Rad u takvim skupinama je prilagođen djeci koja su došla s različitim iskustvom i sposobnostima. Rad se organizira u manjim skupinama, a uloga odgojitelja je da planira i priprema aktivnosti djece, u radu ih potiče na timsko učenje, učenje jednih od drugih, potiče ih na zajednički rad sa uvažavanjem individualnosti svakog od njih. Svatko u skupini ima svoju ulogu dijete istovremeno ima priliku učiti, podučavati, slušati, praktično raditi.

Manje se pažnje posvećuje onome što se uči, a puno više pažnje načinu učenja. Uloga svakog djeteta u skupini jednako je vrijedna. Razvoj djeteta ne procjenjuje se u usporedbi s drugima već se svako dijete prati i procjenjuje kao individua. Sobe boravka djece mješovite skupine prateći zahtjeve djece mijenjaju svoj izgled. Soba je podijeljena na manje cente/kutiće koji su organizirani tako da djeca u malim skupinama uče na njima primjerene načine. Atmosfera u tim skupinama je prirodnija, sličnija je onome što dijete očekuje u realnom životu (gdje je uvijek netko stariji/mlađi, sposobniji/nesposobniji, bolji ili lošiji u nekoj aktivnosti). Mješovite skupine predstavljaju prirodni poligon za učenje emocionalnih i društvenih vještina za koje se sve više pokazuje da su u realnom životu važnije nego puko poznavanje činjenica.

vrtić
Upisi
Izbornik